Zdravo, !
Prošli tjedan ti nisam pisala. Bila je gužva i nisam htjela zbrčkat nekaj nabrzaka jer poštujem tvoje vrijeme koje izdvajaš za čitanje mojih pisama. Fala ti na tome ❤
To je ovo vrijeme kad se poklopi vrhunac sezone sjetve u vrtu i kraj školske godine. Svake godine mi je tak. I onda se to ponovi ujesen - početak školske godine i vrhunac berbe. Pa žongliram. Vjerujem da i ti imaš takvih perioda u godini.
Ovih dana čitam po vrtlarskim grupama panične objave o "štetnicima" u vrtu i većina ih, nažalost, ima borbeni i ubilački ton. A savjeti nisu ništa bolji. Tolko se uzrujam da mi dođe da se maknem iz svih tih grupa jer ne mogu čitati tu količinu štetnih savjeta. Štetnih po zdravlje Tla i vlastito zdravlje. Uglavnom se uopće ne razmišlja o posljedicama koje će ti "savjeti" prouzročiti.
A da ne pričam o tome da ljudi uglavnom uopće ne znaju što im zapravo "napada" biljke. Stavimo po strani perspektivu da ta živa bića nisu došla s namjerom napada nego su se samo došla nahraniti. To prvo moramo razumjeti. Nema napada i borbe. Vrt nije bojno polje. Ta energija nam ne treba u vrtu i takav stav ne vodi nikamo.
Slična je situacija kao s "korovima" - kriva determinacija. Ljudi uopće ne razlikuju kukce, glodavce, zmije. Vatrena stjenica, kupusna stjenica, prugasti smrdljivac, sve je to njima isto - crveno-crne bube koje su se usudile nastaniti njihov vrt.
I dižu se na stražnje noge kad god vide rupice na listu ili neku bubu. Da, ima oštećenja, ali to ne znači da se biljka ne može i dalje normalno razvijati i da će propasti sav naš trud.
Dakle, bez panike! Prestani brinuti!
Misliš da stalnom brigom i intervencijama pomažeš u održavanju reda u tom malom ekosustavu.
Najbolji način da se uspostavi ravnoteža u vrtu nije da se stalno petljaš i boriš s Prirodom nego da sjedneš i promatraš.
Ako se samo strpiš i pružiš priliku Prirodi da napravi svoje, naučit ćeš da Priroda zna kaj radi i da štetočine ne postoje.
Naučit ćeš da smo svi dio ekosustava, da nemaš sve pod kontrolom, da svako biće ima pravo na život i da ako uzmeš, moraš i dati.
Da, možda nećeš ubrati sve kaj si posijala/posadila, ali ćeš pomoći u uspostavljanju prirodne ravnoteže, održavanju bioraznolikosti i čuvanju Života.
Zato, prije nego te uhvati panika - provjeri tko ti jede biljke. Jedino tako ćeš znati je lii stvarno potrebna neka tvoja intervencija i kako zaštititi svoje biljke.
Neke životinje jednostavno obitavaju na određenim biljkama i uopće neće napraviti neku štetu. Na primjer, prugasti smrdljivac obitava na biljkama iz porodice štitarki i neće napraviti štetu apokaliptičnih razmjera. Ili će se pojaviti prirodni neprijatelji koji će staviti stvar po kontrolu. Npr. bubamare koje jedu uši.
Međutim...
Postoje situacije kod kojih i ja povlačim crtu, a to su invazivne vrste i invazije.
Španjolski puževi, krumpirova zlatica i zelene stjenice kod mene nemaju baš prirodnih neprijatelja i stvarno mogu napraviti štetu većih razmjera.
Ali u zaštiti svog vrta uvijek biram:
1) fizičku zaštitu biljaka - npr. preko kupusa staviti mrežu da kupusne stjenice ne mogu do njega
2) repelentna prirodna sredstva koja svojim mirisom čine biljku neprivlačnom, ali ne ubijaju (nisu insekticidi)
3) mješovitu sadnju - tako je biljke teže naći i "namirisati"
4) ostavljanje "korova" - tako biljke ostaju sakrivene, a ne izložene ko na švedskom stolu, čak i pod zemljom!
5) biljke mamce - iako ih tako zovemo, to su zapravo biljke koje ostavljam životinjama za hranu (npr. visoki grah sijem isključivo da odvratim smrdljive martine od ostalog povrća, da ih nahranim, sebi za hranu sijem niski)
6) ručno sakupljanje - sporo i naporno, ali jedino kaj dolazi u obzir jer nijedan insekticid nije selektivan i, kao i antibiotik, ubija i "dobre" kukce i mikroorganizme
7) uzgoj presadnica - veće biljke npr. nisu tolko privlačne nekim životinjama koje vole mekane mlade biljke i njihovo korjenje
Koji su rezultati u mom vrtu s ovim pristupom?
Na moje iznenađenje španjolski puževi (kojih je još uvijek na sreću vrlo malo) za sad jedu korov, zlatica prošle godine na moje veliko iznenađenje nisam imala (a i ove godine sam ih vidla dve-tri), a smrdljivi martini se časte na grahu i ostalo ne diraju.
Moje mišljenje je da ako radimo na zdravlju Tla, ono će "proizvesti" snažne biljke u dobroj sinergiji s mikroorganizmima i takve biljke neće biti privlačne životinjama. Takve biljke dobro će podnijeti "napad", neće biti jako oštećene ili će se brzo oporaviti. Pa i u lovu lavovi napadaju najslabije antilope ;)
A sad te tradicionalno pozivam da uzmeš 5 minuta i utoneš s ovim razmišljanjima u glazbu https://youtu.be/g3293EZf1ek :)
Piši mi svoja iskustva na ovu temu jer svaki je vrt druga priča i tuđa promatranja su jako dragocjena.
Srdačan pozdrav,
Kristina
0 comments