Zdravo, !
Danas ti pišem o jednoj temi koja me muči već dosta dugo. Kad sam počinjala svoju vrtlarsku avanturu, nisam baš kritički promišljala, priznajem. Pratila sam nekoliko vrtlarica i usvajala njihove metode, tehnike, načine rada.
S vremenom sam počela više razmišljati o tome kak moji postupci utječu na svijet oko mene, na druga živa bića, na okoliš. Ponekad su mi u tom preispitivanju pomogli i drugi.
Prije par godina jedan član jedne vrtlarske grupe potaknuo je moje preispitivanje oko široko rasprostranjene prakse upotrebe kartona u vrtu. Karton sam upotrijebila samo jedne sezone na gredicama i onda sam odlučila prestati dok ne nađem vremena istražiti temu.
Kako sam počela dobivati upite vrtlara smiju li upotrebljavati karton, a i uskoro počinje moja online edukacija "Organski vrt - kako početi", odlučila sam da je vrijeme za istraživanje da konačno formiram svoj stav oko ovog pitanja.
Nakon nekoliko dana čitanja raznih, većinom znanstvenih radova, o proizvodnji i upotrebi kartona, moj zaključak je, ukratko - ne preporučam upotrebu kartona u vrtu.
Ako ti je ova informacija dovoljna, ne moraš čitati ostatak pisma.
Ako si kao ja i želiš čuti argumente i dokaze koji su me doveli do ovog zaključka, udobno se smjesti i pročitaj pismo do kraja jer ti donosim razradu teme.
Karton se upotrebljava u vrtu na dva osnovna načina:
1) kao "sredstvo" za suzbijanje "korova" (najčešće iz komocije)
2) kao "smeđi" materijal kod izrade komposta.
Mene je prvenstveno zanimalo kako se uopće karton proizvodi.
"Postoji mnogo različitih tipova papira i kartona što pretežito ovisi o sastavu i obliku vlakana, na koji način je to vlakno dobiveno i obrađeno (pulping), te o samom načinu proizvodnje. Temeljna razlika između papira i kartona je u gramaturi, debljini, čvrstoći i građi. Karton može biti napravljen od više slojeva jednakog ili različitog sastava, koji se u mokrom stanju međusobno spajaju i čine čvrsti kompaktan materijal. Izrađuje se od vlakana kemijske celuloze, drvenjače, otpadnog papira, punila, keljiva i boja."
Sirovina: "Izbor sirovine za proizvodnju papira svodi se na primarna vlakna (dobivena iz drveta nekim od postupaka razdvajanja vlakana) ili sekundarna, te na reciklirana vlakna (dobivaju se od otpadnih papira i kartona)." https://hrcak.srce.hr/file/139614
Na donjoj slici prikazan je proces proizvodnje papira iz drveta (i otpadne vode koje pri tom nastaju).
https://hrcak.srce.hr/file/338845
Osim drvenjače (mehaničko odvajanje drvne mase na vlakna), upotrebljava se kemijska celuloza (sulfitna ili sulfatna, a razlikuje se prema kemikalijama i vrstama postupaka upotrijebljenima u proizvodnji) i poluceluloza i polutvorevina (vlaknasti materijal za izradu kartona, koja se dobije preradom pamuka, lana, starih krpa jute i lika, tj. otpada iz tekstilne industrije).
Što se tiče recikliranog papira, da bi se stari papir mogao reciklirati prikupljeni "papir treba razvrstati po klasama. (...) U tvornici papira se zatim vrši razvlaknjivanje. Ovim postupkom izdvoje se pojedinačna vlakanca. Ovaj proces se obavlja u pulperima gdje se uz pomoć vode i kemikalija pod rotacijom propelera odvajaju vlakanca i sitne čestice tiskarske boje. (...)
Sekundarnu sirovinu potrebno je očistiti od raznih nečistoća a nečistoćom se smatraju sve tvari koje nisu celulozna vlakanca. One čestice koje su manje od vlakanaca mogu se ukloniti ispiranjem a one veće od vlakanaca uklanjaju se prosijavanjem. Ako su čestice veće specifične težine od vlakanaca onda se mogu odstraniti centrifugalnim čisćenjem. Hidrofobne čestice se mogu odstraniti flotacijom. (...)
Flotacijom se uklanjaju nečistoće za izradu tiskovnih papira za novine i magazine, te za pisanje, a nešto rjeđe za ambalažu i karton. Za postupak deinking flotacije u vodenu suspenziju celuloznih vlakanaca dodaju se kemikalije kako bi se povećala hidrofobnost čestica i time poboljšao proces flotacije. Kemijska sredstva koja se dodaju su najčešće natrijev hidroksid, vodikov peroksid, natrijev silikat, sredstva za keliranje i površinski aktivne tvari. "
https://eprints.grf.unizg.hr/2097/1/Z526_De_Carina_Koraljka.pdf
Pomoćni materijali za proizvodnju kartona su:
- mineralna punila - dijelimo prema kemijskom sastavu, a od anorganskih spojeva to su silikati (kaolin-aluminijev silikat, talk-magnezijev silikat), sulfati (gips–kalcijev sulfat, blanefix–barijev sulfat), karbonati (kreda, vapnenac–kalcijev karbonat, magnezit–magnezijev karbonat) i oksidi (kvarc–silicijev dioksid, cinkov oksid)
- veziva (keljiva) - kolofonij, sojin protein, škrob (kukuruzni i pšenični), aluminijev sulfat, sintetička veziva, parafin, umjetne smole, vosak
- bojila i optička bjelila - isključivo sintetska i mogu biti kisela, lužnata, supstantivna i organski pigmenti
Tisak: "Karton je materijal koji upija, te se u kartonaži koriste boje na bazi vode, što znači da prilikom pripreme, boju ne razrjeđujemo razrjeđivačem niti kakvim drugim sredstvom, nego isključivo vodom ako je potrebno. Takve boje nisu štetne za čovjeka i daju se vrlo lako oprati običnim sapunom."
https://repozitorij.iv.hr/en/islandora/object/politehnikapu%3A224/datastream/PDF/view
Dalje ne bih ulazila u ovaj dio teme pa ako te zanima detaljnije, pročitaj cjelovite radove na priloženim linkovima.
Jedan od prijedloga u raspravi s drugim vrtlarima na mojoj FB stranici bio je i upotreba kartona namijenjenog za prehrambenu ambalažu. I zaista, u Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom određeno je da "materijali i predmeti ne smiju prenositi na hranu tvari u količinama koje mogu ugroziti zdravlje ljudi ili izazvati neprihvatljive promjene u sastavu hrane ili njenim organoleptičkim svojstvima."
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_125_3092.html
U količinama koje mogu ugroziti zdravlje. Znači, ipak prenosi neke kemikalije! A tko vrši kontrolu svih tih kartonskih kutija? Ne bih se baš pouzdala u to.
Ono što nisam dalje kopala i tražila podatke je što se s kemikalijama događa u procesu razgradnje kartona (pogotovo u kompostu) jer mi je jedna druga stvar upala u oko, a čini mi se bitnija za zdravlje Tla.
Dr. Linda Chalker-Scott, doktorirala hortikulturu na Državnom sveučilištu Oregon te je ISA certificirani arborist i ASCA savjetnik za arboriste, navodi jedan drugi problem kod korištenja kartona i to kao malča, tj. onako kako ga najčešće vrtlari i koriste, "protiv korova".
Ona je u svom istraživanju, u kojem je istraživala djelovanja različitih materijala za malč na tlo, došla do zaključka da dvodimenzionalni kartonski malč, samo jedan sloj, smanjuje kretanje plinova između tla i atmosfere 100 puta više nego bez kartona. To znači da postavljanjem kartona onemogućavamo tlu da diše, stvaramo okružje bez kisika koje je pogodno za razvoj anaerobnih mikroorganizama koji su u pravilu patogeni!
Zato je u tu svrhu bolje koristiti drvenu sječku, veli ona. No, još gora opcija od kartona su tepisi, crne folije i slična čudesa kaj ljudi stavljaju na tlo.
Također ukazuje na jedan rad koji izvješćuje o prijenosu "vječnih kemikalija" iz raznih recikliranih materijala koji se koriste za stelju za perad (između ostalog) na jaja i tkivo peradi. Karton je bio jedan od najgorih materijala po tom pitanju.
Cijeli rad je ovdje https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0048969723030620?via%3Dihub
S obzirom na sve navedeno, ne bih baš dizala paniku i rekla da povremenom upotrebom kartona u vrtu unosimo kancerogene tvari u sebe i da ćemo zbog toga oboljeti od raka, ali ne treba niti zatvarati oči i praviti se da je karton odlična stvar za vrtlarenje.
Čak i da je prehrambeni, smeđi, nebijeljeni, bez tiska, nepremazan, neplastificiran, bez selotejpa, etiketa, klamerica i ljepila za spajanje kutija, ja bih ga koristila samo i isključivo u iznimnim slučajevima:
1) jednokratno ako želim brzo upogoniti gredicu (iako nikad nije baš tolko hitno)
2) ako nemam dostupan baš nikakav drugi "smeđi" materijal (iz kojih god razloga) za izradu komposta (iako ga onda ne bih ni radila).
Složila bih se tu s Hrvatskih zavodom za javno zdravstvo: "držite se prirodnog načina malčiranja, to je najsigurnije."
https://otrovno.com/pitanja-i-odgovori/kartonska-ambalaza-i-vrt/
Da bi se odlučila upotrijebiti karton u vrtu ili ne, moraš proučiti proizvođača jer nisu sve vrste kartona iste (više o tome imaš u navedenim radovima). A meni se to ipak čini malo previše posla.
Iako se tehnologija izrade kartona stalno mijenja, mislim da zaista nema smisla gubiti vrijeme na traženje pouzdanog izvora ekološki prihvatljivog kartona (što god to značilo).
Kutije od 100% recikliranog materijala možda bi bile dobar izbor?
"ECO LABEL certificirani reciklirani karton zajamčeno sadrži papirna vlakna izrađena od 100% recikliranog papira. U proizvodnji je zabranjena i upotreba klora, optičkih izbjeljivača i halogenih izbjeljivača. Ostali materijali poput plastike ili metala smiju činiti najviše 5% ukupne mase proizvoda." https://www.ecolabel.org/bs/belgelendirme/geri-donusturulmus-karton-icin-eco-label/
Bolje reciklirati i iskoristiti vrijedan resurs za proizvodnju novog kartona ("štedimo" šume čak i one koje dolaze iz održivih izvora s FSC certifikatom) nego potencijalno opasan karton (koji ima alternativu!) koristiti u vrtu.
Nadam se da ti mozak nije zakuhao jer meni je.
A koja tema tebi ne da mira? Piši mi.
Srdačan pozdrav,
Kristina
0 comments